KRALJEVA SUTJESKA

Džemat Kraljevu Sutjesku čini 7 zaselaka. To su zaseoci: Živalji, Ričica, Rojin Potok, Bjeloševići, Kaparovići, Poljani i Kraljeva Sutjeska. Svi zaseoci imaju izgrađene mesdžide u kojima se obavlja mektebska nastava. Džuma se klanja u džamiji  u Kraljevoj Sutjesci, te  umesdžidu u  udaljenom zaseoku Živalji.

Džamija u Kraljevoj Sutjesci je smještena u dijelu zvanom Prijeko na lijevoj obali rijeke Trstionice. Prema narodnom predanju , džamija je sagrađena 1463. godine i to za samo nekoliko dana. Na tom mjestu u Sutješkoj kotlini je sultan Mehmed Fatih odmarao sa svojom vojskom prilikom osvajanja Bobovca. Prilikom obavljanja namaza usadio je štap (sùtru) koja se postavlja prilikom obavljanja namaza na otvorenom. Tokom obreda primijetio je mrava kako se u vidu spirale uspinje na vrh štapa i vraća nazad. S obzirom na učenost i nadahnuće, što je bilo primjetno u slučaju ovog velikana, kao i činjenicu da je bio okružen uglednicima i intelektualcima, shvatio je to kao znak da na ovom mjestu treba da sagradi džamiju. On je to i učinio.

 Prema općeusvojenom mišljenju, najstarija džamija u Bosni i Hercegovini bila je u Ustikolini. Kako je ona srušena u posljednjem ratu, sada je ova džamija najstarija u odnosu na postojeću i nedirnutu dispoziciju. Međutim, i ona je pretrpjela određene promjene što se ispravlja vraćanjem na prvobitno stanje. Taj posao obavlja se u saradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika pri Federalnom ministarstvu kulture i sporta Bosne i Hercegovine.

 Tipološki posmatrano, riječ je o džamiji s drvenim krovom i drvenom munarom, pravougaone osnove, pokrivene četvorovodnim krovom. Za vrijeme Austro-Ugarske (1902. god.) džamija je pretrpjela izvjesne promjene na krovu i konstrukciji (umjesto šindre/drvenog pokrova) postavljen je falcovani crijep. (Ova džamija je proglašena nacionalnim spomenikom BiH; “Službeni glasnik”, 12/04, koji sačinjavaju džamija i harem s mezarjem).

 Tradicija je da se svake godine, zadnji petak u augustu, uče zajednička dova i mevludi-šerif. Na tom skupu okupi se i po nekoliko hiljada vjernika, što govori o snazi ruhanijjeta kao i nijjeta gradnje ove džamije i onih koji su je gradili.

 Ovo mjesto i ovaj datum uvršteni su u u takvim (muslimanski kalendar), kao mjesto održavanja jedne od četiri najznačjnije manifestacije Rijaseta Islamske zajednice u BiH.

Već dugi niz godina ostvaruje se kvalitetna saradnja sa Zavodom za zaštitu spomenika pri Federalnom ministarstvu kulture i sporta Bosne i Hercegovine. Rezultat tih kontakata je – besplatan projekat za rekonstrukciju džamije i pokriće troškova prve faze (sanacija krova, munare i predulaza džamije – sofe). Za te potrebe opredijeljena su sredstva u iznosu 36.000,00 KM. Za realizaciju prve faze projekta potrebno je osigurati sredstva u ukupnom iznosu 79.600,00 KM. Raspisan je tender, odabran izvođač radova, potpisan ugovor i sada se čekaju povoljni vremenski uslovi za početak radova.