BRNJ

PEDESET GODINA OD IZGRADNJE PRVE DŽAMIJE

Između džemata Pope i Bijele Vode smješten je džemat Brnj. Kako je ovaj džemat dobio ime nije poznato, ali se zasigurno zna da svi zaseoci koji ulaze u sastav ovog džemata nose zajedničko ime – Brnj. Ti zaseoci su: Gaj, Mašići, Čaje, Ćatići, te Hausovići i Kamen. Iznad Čaja nalazi se naselje Trešnje.

Džemat Brnj je sve do 1967. god. bio u sastavu džemata Pope. Džematlije Brnja, prema onome što je poznato, znanje o islamu sticali su pred Hamza-ef. Tursumom iz Hausovića koji je medresu pohađao u Visokom.Bio je vrlo pobožan, učen i blag, pripovijedaju i danas džematlije Brnja. Na zahtjev mještana je, u slučaju dugotrajne suše, učio dovu i Allah, dž.š., bi, nakon toga, poslao kišu.

Iz prošlosti džemata

Dnevne namaze i teravih-namaz džematlije su klanjale u kućama u spomenutim zaseocima, gdje je održavana i vjerska pouka. Džumu su džematlije nekada klanjale u džamiji u džematu Pope. Od 1928. godine, kada je i izvršen popis u ovom džematu, kako je zabilježeno (u knjizi Visočka nahija), broj domaćinstava se sve više povećavao. S porastom broja domaćinstava rasla je i želja za izgradnjom džamije. «Kada je pokrenuto pitanje ko će skupljati sredstva za izgradnju džamije, predloženo je da to bude je rahmetli Bećir, otac Hamze Čajo. Znali smo više puta napustiti i svoj posao samo da bi se odazvali na akciju za džamiju,» pripovijeda Ćamil Čajo. «U akcijama su učestvovali i stari i mladi. Nije bilo izostanaka. Ono što nam je najviše zadavalo brige bila je dozvola za gradnju džamije. Brigu o tome s puno volje preuzima rahmetli Osman Ćatić. Dok se razmišljalo o tome gdje graditi džamiju, javio se vakif iz porodice Ćatić. Bio je to rahmetli Ćamil Ćatić, koji je dao zemljište za džamiju. U sastav tadašnjeg džamijskog odbora ušao je i Selim Begović koji je dao puni udio i doprinos za džamiju, zatim rahmetli Rašid Čajo te rahmetli Alija Mašić i Osman Mašić. Poučeni primjerom da su muslimani Bosne, naši pradjedovi, ponosno čuvali šehadet vjere na ovim prostorima i mi smo odlučili da iza sebe ostavimo nešto što će godinama svjedočiti da je islam domaćin na ovim prostorima. Složili smo se da to bude džamija. Tako smo 1965. god. krenuli s kopanjem temelja za džamiju. Prema tadašnjem broju domaćinstava odredili smo i dimenzije buduće džamije: 10 x 9 metara, s munarom visokom do 25m. Glavni majstori na džamiji bili su rodom iz Buzića kod Visokog. Građevinski materijal za džamiju: cigla,crijep i daska, dovožen je do Grebena, na ulazu u džemat Brnj, odakle su ga džematlije u zaprežnim kolima prevozile do mjesta gdje je građena džamija. Svi radovi su izvođeni ručno, bez ikakve tehnike i, kako kažu mještani, uopće im nije bilo teško. Svi radovi bili su završeni do 1967. godine, kada je džamija zvanično otvorena.»

U periodu 2001-2005. god. u džematu Brnj organizovano je više akcija. Na prijedlog džematskog odbora pokrenuta je akcija renoviranja munare. Spomenuta akcija je, uz nesebičan angažman džematlija, uspješno završena. Uslijedile su i akcije na renoviranju džamije i imamske kuće. Staza koja vodi ka ulaznim vratima džamije je betonirana i postavljene su klupe za sjedenje.Uz pomoć Medžlisa IZ Kakanj nabavljene su i klupe za mekteb.

Mektebi u zaseocima

Aktivne su bile i džematlije Hausovića i Kamena. Vrijedni mještani Hausovića su, za relativno kratak period, vlastitim sredstvima izgradili i opremili mekteb, betonirali prilaz mektebu i opremili gasulhanu. Mještani Kamena su organizovali i nekoliko akcija na uređenju mekteba, učionice i greblja. Bitno je spomenuti i jednu akciju na uređenju greblja u naselju Ćatići-Brnj. Spomenuto greblje je ograđeno ukrasnom betonskom ogradom. Džematlije je, u svim radovima i akcijama, predvodio prošireni džematski odbor koji sada broji od deset do dvanaest članova na čelu s mutevelijom Salemom Mašićem. Pored njega tu su još i Enijaz i Kemal Ćatić, Muhamed i Munib Mašić, Namir Talić, Suad Čajo, Muhamed Begović, Abid Isić, Jusuf Čizmić i Namir Arnaut iz Hausovića. Zemljište za imamsku kuću je darovao Nezir Ćatić. Nastava se održava u džamiji u džematu Brnj, četiri dana u sedmici (petak, subota, nedjelja, i ponedjeljak). U prethodnih 35. god. u Brnju je radio veći broj imama Evo imena nekih od njih: Abdullah Helja, Mustafa Begovac, Mehmed Omanović, Muradif Spahić, Kasima Kadić, Ibrahim Hadžić, Salko Omerbegović, Mehmed Alibegović, Mehmedalija Muslija, Ibrahim Kobilica, Midha Čolakovića, Ševal Delić, Pašo Fetića, te sadašnji imam Džemal Halilović.

Džemat imama, hadžija i šehida

Neki članovi ovog džemata, slušajući predavanja spomenutih imama o vrijednosti pete islamske dužnosti, poželjeli su da zijarete odabrana mjesta u Saudijskoj Arabiji. Jedan od prvih hodočasnika iz ovog džemata bio je h. Rašid Čajo, rahmetullahi alejh.

Ovaj džemat je iznjedrio i više imama i hadžija kao što su: h. hfz. Hidajet-ef.Talić, koji i danas radi kao imam u Kuršumliji džamiji u Maglaju, h. Nihad-ef.Talić sa suprugom h. Enisom, h. Ibrahim Talić, otac spomenutih hadžija, te h. Hamdo Talić, koji je, takođe, na hadž išao sa suprugom. U periodu 1990-1995 god. iz ovog džemata su s tekbirima ispraćena još dvojica hadžija: h. Ćamil Čajo i h. Ramiz Ibrić a poslije njih i h. Namir Talić, svršenik IPA, koji danas radi kao nastavnik vjeronauke u školi Mula Mustafa Bašeskija u Kaknju.

Džemat Brnj je i džemat šehida.U periodu od 1992-1995. god. na ratištu u Vozući nekoliko mladića iz ovog džemata ponijelo je časni naziv šehid. To su: Enver Čajo - sin rahmetli Mustafe, Halim Mašić - sin Muharemov, Mensud Ćatić - sin rahmetli Asima, Sakib Ćatić - sin Sadikov, Ibrahim Tursum - sin Mustafe, te Izudin Zukić, koji je na zahtjev njegove majke ukopan u Mašićkom groblju. Ostali šehidi ukopani su u haremu džamije.

U školskoj 2005/2006. god. Semina (Semin) Talić je upisala prvi razred medrese Osman- ef. Redžović u Velikom Čajnu kod Visokog. Te godine se i Amar (Zihad) Talić upisao u medresu Osman-ef. Redžović.

U ovom džematu žive porodice: Ćatić, Talić, Mašić, Čajo, Begović, Hasanica, Ibrić, Arnaut i Tursum  - u Hausovićima, te Čizmić i Kukić na Kamenu. Ćatići ili Đulići su starosjedioci u ovom džematu, kao i porodice Mašić, Čajo, i Begović.

Jedan od Talića je kao dijete došao iz Zenice i tu je i ostao. Starosjedioci Hausovića su iz porodica  Tursum i Arnaut. Arnauti su se ranije prezivali Babić.

Mekteb u zaseoku Hausovići sagrađen je u ratnom periodu, s početka 1992. godine. U njegovoj izgradnji učestvovali su svi mještani ovog džemata. Zemljište za mekteb je darovao Murat Arnaut.

Na putu prema Bijelim Vodama, na desnoj strani Hausovića, nalazi se zaselak Kamen.U ovom zaseoku je dvadesetak članova džemata Brnj. Iako nisu brojni, i oni svojim aktivnostima i akcijama zavređuju veliku pažnju. Izgradnja mekteba na Kamenu  počela je 1989. godine a radovi su završeni dvije godine kasnije. Mekteb je podignut na zemljištu koje je darovao rahmetli Vejsil Čizmić.

Finansijski su, u izgradnji ovog mekteba, najveći doprinos dali članovi porodice Kukić koji rade u Njemačkoj. Mekteb je sagrađen od elemenata a njegove dimenzije su 7 x 7,80 metara.

Mnoštvo historijskih tragova i predaja

Najstariji mještani ovog sela pripovijedaju da su Grci (historijski neutemeljeno, vjerovatno Iliri, op. red.), a po nekim predajama Bogumili, prolazeći kroz ovo selo i ostavljali iza sebe neke spomenike koji i danas svjedoče o njihovom kretanju u to vrijeme.

U zaseoku Hausovići nalazi se izvor Škoranj ispod kojeg se nalazi oveće korito koje su po narodnom predanju napravili Grci. U vezi s ovim koritom postoji predaja da je tu osvanulo jedno jutro, ili da su ga vile donijele i postavile na to mjesto. Smatra se da je to spomenik kulturne baštine treće kategorije.

Na lokalitetu Ravni Kamen, pokraj puta na ulazu u selo Brnj, nalazi se mjesto gdje su se navodno vile naslanjale i ostavile svoje otiske. Lokalitet je danas djelimično uništen i nema spomeničkih elemenata.

Na samoj granici Brnja, selo Hausovići (lokalitet Jurjev Kamen) nalaze se tzv. grčka groblja. Pretpostavlja se da je i ranije na ovim mjestima postojala nekropola, jedna ili više njih, čijih tragova više nema.

U Hausovićima, iznad vrela Škoranj, nalazi se uzvišenje zvano Gradac što ukazuje na to da je još u davnim vremenima ovdje bilo utvrđenje. Danas nema nikakvih naznaka koje bi mogle upućivati na njegov izgled, osim što je u ataru sela Brnj još davne 1895. god. nađen depo s 21 bronzanim celtom i 2 bronzana srpa. To ukazuje da je ovaj kraj još u neolitsko doba bio naseljen.